U Centru za digitalnu izgradnju s ponosom se osvrću na ovogodišnje izdanje konferencije DigiDeck25, održane 6. Studenog u Mozaik Event centru, koja je okupila više od 400 stručnjaka, inovatora i zaljubljenika u digitalne tehnologije u graditeljstvu. Tijekom dana sudionici su imali priliku prisustvovati inspirativnim predavanjima, praktičnim radionicama i panel raspravama koje su obuhvatile teme od BIM procesa, digitalnog planiranja i upravljanja projektima, do primjene umjetne inteligencije i modernih alata u građevinarstvu.

DigiDeck25 je ponovno pokazao kako znanje susreće praksu. Predavači iz Hrvatske i inozemstva predstavili su primjere uspješnih projekata, pokazali konkretne digitalne alate i procese te potaknuli sudionike na razmjenu iskustava. Sudionici su kroz radionice imali priliku „zaroniti“ u praktične primjene tehnologije, postavljati pitanja i učiti iz stvarnih primjera, dok je izložbeni prostor omogućio upoznavanje s najnovijim rješenjima u industriji. 

Na samom početku konferencije prisutnima se obratila Mirjana Čagalj, potpredsjednica HGK za graditeljstvo i promet istaknuvši važnost digitalne i pametnije gradnje te važnost inicijativa koje Centar za digitalnu izgradnju Hrvatska provodi. Konferenciju je otvorila Monika Mlakić, predsjednica Centra za digitalnu izgradnju Hrvatska koja je kroz interaktivno predavanje predstavila Smjernice za digitalizaciju i modernizaciju gradilišnih procesa izdane u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom. Mlakić je za 2026. godinu najavila zajedničke radionice s HGK s ciljem digitalnog obrazovanja investitora, projektanata, nadzornih inženjera i izvođača.

Primjena digitalnih tehnologija na internacionalnim i domaćim građevinskim projektima

Signe Marit Dahl Lakså iz tvrtke COWI predstavila je norvešku priču o Fornebu Metro Lineu, megaprojektu koji se gradi gotovo bez klasičnih nacrta, uz BIM modele i digitalnu koordinaciju stotina stručnjaka. O procesima u projektiranju, izgradnji i upravljanju podacima pričali su i ostali inozemni predavači poput Josipa Komadine iz Exyta, Moea Mahmouda iz FiveNines i Ane Tirić iz tvrtke DCT Irska. 

Boško Mišlov i Filip Prpić iz Strabaga prikazali su primjenu digitalnih tehnologija na izgradnji stadiona Kranjčevićeva, demonstrirajući kako se BIM modeli koriste u fazi izvođenja, od gradilišta do svakodnevnih odluka na terenu, naglašavajući kako digitalizacija ima smisla tek kada donosi stvarnu vrijednost. Ante Rašić iz tvrtke Inovapro na konretnom primjeru je predstavio uporabu najnovijih tehnologija na projektiranju i izgradnji bioplinskog postrojenja u Čaporicama, dok je perspektivu nadzonog inženjera na aktualnom projektu iz Zagreba predstavila Ivana Jergović Šindler iz Investinženjeringa.

Damir Žaja donio je praktičan uvid u integraciju umjetne inteligencije u projektne urede, pokazujući kako AI već danas automatizira repetitivne procese, oslobađa prostor za kreativnost i oblikuje novu digitalnu stvarnost inženjera, te istaknuo da se tvrtke koje se ne prilagode riskiraju izaći iz igre.

O ljudima, tehnologiji, procesima i regulativi

U okviru otvorenog 1:1 razgovora, Saša Perko, CEO tvrtke DOMinvest grupa , i Josipa Borić-Novosel, Leadership Coach i suosnivačica 3Collective, razgovarali su o generacijskim razlikama na radnom mjestu, od X generacije i Xenijalaca do Milenijalaca i Gen Z, te kako ih pretvoriti u snagu tima. A razgovaralo se i o digitalnim alatima i analognim granicama uz panel diskusiju powered by eGradnja gdje su svoja iskustva iznijeli Andrijana Jurin iz egradnja.hr, Vladimir Karmelić, direktor studija 3LHD,  Mario Dodić, HVAC Trainer & Consultant, Natalija Šarlija, direktor LIA arhitektura.

Filip Andabaka predstavio je temu BIM zahtjevi u postupcima hrvatske javne nabave, dok je Matjaž Šajn donio uvide iz Slovenije kroz predavanje BIM u Sloveniji: lekcije iz zakonske primjene. O važnosti digitalnih blizanaca govorili su Josip Rukavina iz tvrtke Vectrino u predavanju Digitalni blizanci podmorske imovine i Jan Ružić iz VERTIV-a s temom Digital Twin as a Game-Changer, a Drago Cmuk je zaključio konferenciju inspirativnim predavanjem pod nazivom Ljudski dodir u doba AI: zašto je AI dobar sluga, a loš gospodar?

Educational Stage Powered by Algebra Bernays Sveučilište

Na ovogodišnjem Educational Stageu, powered by Algebra Bernays Sveučilište, praktične primjene i konkretna iskustva iz industrije zaokružila su predavanja Marka Bašića (Arhigon technologies) o digitalizaciji izrade troškovnika, Marina Curavića (ASEE) o uvođenju reda u građevinsku dokumentaciju pomoću AI rješenja, te Matije Lozića (Elektroprojekt) o primjeni strojnog učenja za izradu prostornog modela podzemlja na projektu Hidroelektrane Senj 2.
Luka Zalović (Geo-Centar) predstavio je 3D Gaussian Splatting u prostornoj vizualizaciji, Edi Smolčak (Geomatika-Smolčak) govorio je o digitalnim blizancima i strukturalnoj dijagnostici, dok je Duje Bešlić (3DART) pojasnio kako osigurati kvalitetu informacija u BIM modelima.
Dan je zaključen predavanjima Marka Ćurka (Nava IT) o digitalizaciji građevinskih tvrtki – iskustvima i izazovima iz prakse, te Sare Ivoš (Arhitektonski studio Helman i Jukić) o arhitekturi podataka i snazi Revit Keynotesa u pametnim modelima. Sudionici su u sklopu Educational stagea kroz dvije praktične i interaktivne radionice pod nazivom ‘Moj template je bolji od tvog templatea’ i ‘Trebam BIM komada jedan’ zakoračili duboko u svijet BIM-a – bez teške teorije, ali s puno znanja, zabave i suradnje. Radionice su vodili Filip Andabaka, Goran Anić i Vedran Orešić, koristeći igru uloga i sticky notes metodologiju kako bi sudionici u samo 90 minuta razumjeli što su EIR (Employer’s Information Requirements) i BEP (BIM Execution Plan), kako definirati ciljeve BIM projekta, koje informacije očekuje svaka strana te zašto je kvaliteta ključ uspjeha. usporedili različite pristupe izradi template-a, otkrili koji elementi najviše utječu na kvalitetu i učinkovitost te zajednički osmislili idealni BIM template koji funkcionira za tim, a ne obrnuto. Stručno vodstvo i angažman sudionika dokazali su da učenje o BIM-u može biti zabavno, timsko i izuzetno korisno.

Konferencija ne bi bila moguća bez podrške pokrovitelja i partnera Centra. Strukovne komore i udruge, uključujući Hrvatsku gospodarsku komoru, Hrvatske komore inženjera građevinarstva, arhitekata, strojarstva i ovlaštenih inženjera geodezije, dale su snažnu podršku, dok su fakulteti i sveučilišta, poput Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Građevinskog i arhitektonskog fakulteta Osijek, Fakulteta strojarstva i brodogradnje, FERIT-a Osijek te Fakulteta arhitekture Sveučilišta u Zagrebu, sudjelovali slanjem svojih 25 najboljih studenata kojima je Centar osigurao besplatne ulaznice. Institucije i ministarstva, uključujući Hrvatski zavod za norme te Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture pružili su dodatnu podršku, dok su partneri kao što su DCT, Inovapro, Amelicor, Communiter Ad Decus, Prior, Vertiv, Strabag, 3dart, Arhigon, Asee, e-sustavi, Geocentar, ATP, Geomatika-Smolčak, Geowild, Investinženjering, Kamgrad, Mi Projektiramo Vama, Salterra, Ing-grad, NavaIT, DOMinvest d.o.o. i Algebra Bernays University omogućili kvalitetu i raznolikost programa te pridonijeli uspjehu konferencije.

DigiDeck25 je još jednom pokazao da digitalizacija u graditeljstvu nije trend, već nužnost. Samo kroz suradnju, razmjenu znanja i aktivnu primjenu novih tehnologija može se unaprijediti učinkovitost, održivost i kvalitetu građevinskih projekata.

Organizatori već  sada gledaju prema DigiDeck26, čije će se peto jubilarno izdanje održati sljedeće godine. Najavljuju najbogatije izdanje dosad, a točan datum će se naknadno objaviti. Pratite YouTube kanal Centra,, gdje će uskoro biti objavljene snimke predavanja i radionica, kako biste mogli ponovno pogledati inspirativne trenutke s konferencije.

Centar za digitalnu izgradnju Hrvatska upućuje zahvalu svim sponzorima i partnerima čija podrška konferenciji omogućuje uspjeh, predavačima koji su podijelili svoje znanje i iskustva, te sudionicima koji su svojim angažmanom i energijom dokazali da zajednica digitalne gradnje u Hrvatskoj kontinuirano raste.